<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	>

<channel>
	<title>Livin' Ocili</title>
	<atom:link href="http://ocili.com/projects/livin/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://ocili.com/projects/livin</link>
	<description>Život je lep</description>
	<pubDate>Thu, 24 Jul 2008 16:49:13 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.5.1</generator>
	<language>en</language>
			<item>
		<title>Fizička izdržljivost kao samo i jedino naša odluka</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/fizicka-izdrzljivost-kao-samo-i-jedino-nasa-odluka/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/fizicka-izdrzljivost-kao-samo-i-jedino-nasa-odluka/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 23 Jul 2008 12:13:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Iwanowic Iwana</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Fitness]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[izdržljivost]]></category>

		<category><![CDATA[odluka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=77</guid>
		<description><![CDATA[Pokušali ste, nije da niste, prvo zagrevanje, onda laganim hodom deset minuta pa raspali trčeći dok te noge nose, a noge nije mnogo prošlo počele jasno da Vam odašilju STOP signale. Iznervirate se Vi tu, pa ko i ne bi? Eto, sve ste radili po planu i programu ali nema, nema šanse da izdržite taj [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-size: 12pt;font-family:">Pokušali ste, nije da niste, prvo zagrevanje, onda laganim hodom deset minuta pa raspali trčeći dok te noge nose, a noge nije mnogo prošlo počele jasno da Vam odašilju STOP signale. Iznervirate se Vi tu, pa ko i ne bi? Eto, sve ste radili po planu i programu ali nema, nema šanse da izdržite taj užasni napor.<span> </span>Samo, jedna mala začkoljica postoji, vezna upravo za izdržljivost, a vrlo verovatno iako logički postiji u vašoj desnoj hemisferi totalno ste je skrajnuli:<span> </span>IZDRŽLJIVOST SE STIČE!</span><span id="more-77"></span></p>
<p><span style="font-size: 12pt;font-family:">Boli Vas s leve strane, nije jetra, jer jetra je s desne, e pa lepi moji pošto nije smrtno ozbiljno, nastavite trčanje nešto manjim tempom. Kažeš:“Nepodnošljivo!“, a da li je manje podnošljiva svest o nesposobnosti da tako prost cilj, koji zavisi samo od nas kao individua ne sprovedemo? Osećate totalnu malaksalost, zaspaćete od umora, ne-ne idite odmah kući u topli krevet ili hladan tuš! Izborite<span> </span>se! Zastanite, popijte vode, udahnite duboko, a zatim recite sami sebi: “There is no finish line!“ i zaista to prihvatite kao jednu realnost, vaša snaga počeće da se budi. Svi mi telesno poklonjeni svojim dušama, svom umu koji tu masu mišica i kostiju uobličuje u civilizovano i kulturno biće. Kao uzajamna sprega, jer smo mi celina dvaju elemenata-neodvojiih, bez postojanja jednog nema ni drugog dela našeg bivstva. Prihvatanjem ove teze pravimo prvi korak, počevši tako hodočašće do nas samih. Naše telo je oruđe, tehički deo organizma čiji upravljački sistem<span> </span>se naziva ne-mozgom ili inteligencijom nego pameću. Pamet je sposobnost da svoj IQ uobličimo. S toga konstantnim ubeđivanjem da smo sposobni za bolje tome smo i bliži kao cilju.<span> </span></span><span style="font-size: 14pt;font-family:"><span> </span></span></p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Fizi%C4%8Dka%20izdr%C5%BEljivost%20kao%20samo%20i%20jedino%20na%C5%A1a%20odluka&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F23%2Ffizicka-izdrzljivost-kao-samo-i-jedino-nasa-odluka%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Fizička izdržljivost kao samo i jedino naša odluka";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/fizicka-izdrzljivost-kao-samo-i-jedino-nasa-odluka/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/fizicka-izdrzljivost-kao-samo-i-jedino-nasa-odluka/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Ljubavnike ne udaljavaju kilometri/Kolike su vam šanse?</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/ljubavnike-ne-udaljavaju-kilometrikolike-su-vam-sanse/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/ljubavnike-ne-udaljavaju-kilometrikolike-su-vam-sanse/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 23 Jul 2008 12:09:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Iwanowic Iwana</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[Svaštara]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[daljina]]></category>

		<category><![CDATA[parovi]]></category>

		<category><![CDATA[patnja]]></category>

		<category><![CDATA[rastanak]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=76</guid>
		<description><![CDATA[Konačno dobro poznati dodir i miris, stega kojim ste sprečili srce da pukne pri prethodnom rastanku popušta. Poljupci, tako željeni a nemani&#8230;.	                                  [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Konačno dobro poznati dodir i miris, stega kojim ste sprečili srce da pukne pri prethodnom rastanku popušta. Poljupci, tako željeni a nemani&#8230;.	                                                     I  dok u polumraku neke zabačene ulice presabirate razloge za i protiv u vama se javlja neodoljiv otpor realnom. To realno naći će se pred vama tek u trenutku nepogrešivog osećanja nemanja snage za još, još uludo proćerdanih sati u stalnom prispitivanju gde li je vaš/a dragi/a&#8230;Hmmmm, i šta sad?	Sagledavši situaciju rešenja ima nekoliko, i izbor zavisi od vaših mogućnosti da istrajete, ali verujte ako ne uspete u ovome, uvek će vam se nešto isprečavati na putu ka uspehu bilo koje vrste&#8230; Znate li zašto? Zato što ste navikli da unapred predate bitku!<span id="more-76"></span></p>
<p>1) Daljina je čudo! Koliko ojača toliko ugasi. Donekle uticaj daljine na parove je individualan. Nekim ljudima odvojenost je podsticaj, i ako spadate toj grupi gurajte glavom kroz zid, borite se (za) OBOJE! Verujte da možete! Dozvolite kilometrima da vas zbilže, učine da shvatite dragocenost veze-nije svrha dane i dane provoditi zajedno a nekvalitetno, već uživati u tih nekoliko sati sedmično. Samo hrabro!</p>
<p>2) Shvatam, shvatam, niste baš oboje spremni da konstantno provodite vreme posmatrajući srećne parove koji svoji ljubav pokazuju na svakom koraku svakoga dana. Ljubomora vas je rastrzala između Beograda i Kopenhagena milion puta, no, znate jedno-da volite osobu koja je nekim Božjim mahinacijama vama daleko. E sada treba stisnuti petlju! Kaže: “Ko pokrene veliko kamenje potone s njim!“ ipak uzevši taj rizik u obzir sedite uzmite telefon u ruke i okrenite već nekoliko puta danas pozvan broj i pitajte otvoreno, bez okolišanja šta ćete dalje! Možda nećete čuti vašim ušima milo, ali zar nije bolje tako? Možda bol koji ćete osetiti vas natera da pomislite da ste prezahtevni, no ne upadajte u tu zamku, sam đavo ju je smislio da vas kazni ponovnom svakim oduživanjem sve većom patnjom.</p>
<p>3) Mrzite D od daljina, proklinjete dan kad ste sebi takvu glupost dozvolili, glasine o neverama vam razaraju želudac, i mada znate da su neistinite nastavljate mučenje oba člana vašeg dvojca! Sad da vas pitam-otkud Vam pravo? Čime smatrate da ste ikoga zadužiuli da mu na takav način naplaćujete muke koje i sam/a prolazi? Nemojte, pustite te sado-mazo fore, na mentalnom planu ni najvećim perverznjacima nisu mile! Znači ako vam tolerancija nije jača strana, prekidajte film! Dalje gledanje moglo bi da vas košta tuge zgaženog srca. No, ako ste vi taj mali crv koji trpi nečiji konstantan progon, u igri Jevreja i Nemaca skrenite pažnju vašoj voljenoj osobi da je vreme Drugog svetskog rata davno prošlo. Ako ne upali bez imalo griže savesti otresite ljušturu pa s cveta na cvet! Ne nasedajte na priče o ljubavi koja Vaše, tada već ako ste pametni-bivše milo prosipa! Ljubav ne obogaljuje psihu i ne muči, ljubav čini čoveka srećnim i snažnijim dajući mu snagu da na drugim planovima istraje!				                                       Sad Vi odlučite! Jeste li osuđeni na Davidovu zvezdu ili ćete pak u svom stanu obezbediti prostor za još jedan kofer, u krevetu će već biti dovoljno mesta!</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Ljubavnike%20ne%20udaljavaju%20kilometri%2FKolike%20su%20vam%20%C5%A1anse%3F&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F23%2Fljubavnike-ne-udaljavaju-kilometrikolike-su-vam-sanse%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Ljubavnike ne udaljavaju kilometri/Kolike su vam šanse?";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/ljubavnike-ne-udaljavaju-kilometrikolike-su-vam-sanse/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/23/ljubavnike-ne-udaljavaju-kilometrikolike-su-vam-sanse/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Pažnja koja Vam (ne) treba</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/19/paznja-koja-vam-ne-treba/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/19/paznja-koja-vam-ne-treba/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 19 Jul 2008 15:31:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Iwanowic Iwana</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[Svaštara]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=75</guid>
		<description><![CDATA[Ma koliko Vi pokušavali da im objasnite da ste više nego dovoljno zreli da se starate o sebi,eto oni i dalje žive u nekim tužnim zabludama da se bez njih ne može.Kako im dokazati suprotno? Prosto im ispred nosa zatvoriti vrata svog života?Ne,ne,to bi bilo suvise grubo&#8230;To Vi mislite!Baš to jedini je način da se [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ma koliko Vi pokušavali da im objasnite da ste više nego dovoljno zreli da se starate o sebi,eto oni i dalje žive u nekim tužnim zabludama da se bez njih ne može.Kako im dokazati suprotno? Prosto im ispred nosa zatvoriti vrata svog života?Ne,ne,to bi bilo suvise grubo&#8230;To Vi mislite!Baš to jedini je način da se izborite za sebe,da oterate crva dosade kojim su napali stablo vaše samostalnosti.Nema tu mnogo sentimentalnosti! Ono:“Čime smo mi to zaslužili?Zar nam je to hvala?“.Na to nipošto ne padajte,ne,ne i ne!Zato što su oni kao Vaši roditelji bili Vama to i dužni.Znate kako uvek morate biti svesni posledica svojih postupaka.Vaši roditelji su bili svesni toga da ćete stasati u ljude mlade i sposobne,baš kakvi su oni nekada bili&#8230; Da,da,verovali Vi ili ne,nekada su i oni imali druga posla mimo stalnog pokušavanja uništenja Vašeg života.Ma,ne ljutite se,možda nisu ni svesni šta vam čine,možda ne shvataju da Vas zamaraju nepotrebnim konstatacijama na račun Vaših vec donetih odluka koje nećete promeniti. Hajde sad-zaluptie tim vratima!</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Pa%C5%BEnja%20koja%20Vam%20%28ne%29%20treba&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F19%2Fpaznja-koja-vam-ne-treba%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Pažnja koja Vam (ne) treba";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/19/paznja-koja-vam-ne-treba/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/19/paznja-koja-vam-ne-treba/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Carstvi nežnosti ili fatamorgana</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/15/carstvi-neznosti-ili-fatamorgana/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/15/carstvi-neznosti-ili-fatamorgana/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 15 Jul 2008 12:47:16 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Iwanowic Iwana</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=74</guid>
		<description><![CDATA[Da, da, mili moji&#8230; Sve izgleda tako bajno i savršeno, prvih mesec, dva, godinu&#8230; dve? Zavisi koliko vam je koeficijent trpeljivosti. Ozbiljno vam kažem, kada shvatite da ste naseli na dobar blef pitanje je vremena kada ćete ne okrenuti list, nego zatvoriti korice knjige bajki i uzeti neko novo štivo, manje obećavajuće ali se bar [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Da, da, mili moji&#8230; Sve izgleda tako bajno i savršeno, prvih mesec, dva, godinu&#8230; dve? Zavisi koliko vam je koeficijent trpeljivosti. Ozbiljno vam kažem, kada shvatite da ste naseli na dobar blef pitanje je vremena kada ćete ne okrenuti list, nego zatvoriti korice knjige bajki i uzeti neko novo štivo, manje obećavajuće ali se bar princ vremenom neće pretvoriti u konja. No, hajde da ne bude da sam feministkinja, a šta ćemo sa svim onim obećanjima vernosti našim dragim muškarcima koje njihove divne princeze prekrše već pri prvom dužem odsustvu svog dragana? Sve te kule od meda i saća istopiće se pre nego i stignete da ih sasvim dobro sagledate. Prosto, da to donekle nije i u našoj prirodi, prirodi čoveka?<span id="more-74"></span> Dobio sam šta sam hteo, zašto bih se trudio više? Pa kaže-imam ludog šefa kom treba da udovoljavam, još me samo i ti, da prostiš, uzjaši! Šta misliš zbog koga ja sve ovo radim? Mogao/la sam i kod mame i tate na ručak ali ne-moje špagete nisu dovoljno dobre nego bi on/a u italijanski restoran?! I tako počne&#8230; Nažalost ne završi se slatkom pomirenjem uz belo vino. Uglavnom Vasilisa Prekrasna 21-og veka, pošto je sposobna na čukun-baku krene svojim putem, a naš princ ostane jedući prekuvane špagete. Ne kažem, može situacija da se okrene u korist Marsa&#8230; Ali ono što ja želim znati –čemu to, ljudi moji, ko tu zapravo uopšte ima koristi? S toga, ne obećavajte previše, neka vas vole zbog toga što jeste, a ne zato što glumite da ste njena/njegova otelotvorena iluzija, jer shvatiće, pre, ili u gorem slučaju-kasnije, da ste zapravo folirant. Slažem se, može da se desi da nesvesno upadnete u zamku suludih obećavanja, ali samo dobro sagledajte svoje mogućnosti. Činjenica - i najtrezvenijima zaljubljenost pomuti razum. Kad god krenete da fantazirate, naročito naglas u prisustvu voljene osobe, odmah obim planiranog prepolovite, ako ne, znajte da pri ne ispunjenju obećanog dolazi razočarenje. I to BAŠ U VAS, a tada&#8230; Tada, dolazi šut-karta u jednom pravcu naravno, korpa s ružama ili nekim drugim cvećem, zavisi kojoj varijanti teži vaš tada već bivši saputnik na proputovanju kroz zemlju Nedođiju.</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Carstvi%20ne%C5%BEnosti%20ili%20fatamorgana&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F15%2Fcarstvi-neznosti-ili-fatamorgana%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Carstvi nežnosti ili fatamorgana";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/15/carstvi-neznosti-ili-fatamorgana/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/15/carstvi-neznosti-ili-fatamorgana/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Čovek kao Bog na mikroplanu/Koliko smo svesni sopstvenog uticaja na život?</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/14/covek-kao-bog-na-mikroplanukoliko-smo-svesni-sopstvenog-uticaja-na-zivot/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/14/covek-kao-bog-na-mikroplanukoliko-smo-svesni-sopstvenog-uticaja-na-zivot/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Jul 2008 14:50:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Iwanowic Iwana</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=72</guid>
		<description><![CDATA[U pokusaju da budemo uvek neki drugi,uvek oni koji su u nasim ocima kvalitetniji po nekim samo nasa znanim mernim jedinicama postajemo  tudji sami sebi.Cowek stran sebi,nije sposoban da bude originalno delo sopstvenih ideja,postaje jos jedan kic,kic vasara  ljudskih bica.Smatram da smo svi mi telesno poklonjeni svojim dusama,svom umu koji tu masu misica [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>U pokusaju da budemo uvek neki drugi,uvek oni koji su u nasim ocima kvalitetniji po nekim samo nasa znanim mernim jedinicama postajemo  tudji sami sebi.Cowek stran sebi,nije sposoban da bude originalno delo sopstvenih ideja,postaje jos jedan kic,kic vasara  ljudskih bica.Smatram da smo svi mi telesno poklonjeni svojim dusama,svom umu koji tu masu misica i kostiju uoblicuju u civilizovano i kulturno bice.Kao uzajamna sprega,jer smo mi celina dvaju elemenata neodwojivih,bez postojanja jednog nema ni drugog dela naseg bivstva..Prihatanjem ove teze pravimo prvi korak,pocevsi tako hodocasce do nas samih .Nase telo je orudje,tehicki deo organizma ciji upravljacki sistem  se naziva ne mozgom ili inteligencijom nego pamecu.Pamet je sposobnost da svoj IQ uoblicimo.					                       Danas smo sposobni dodirnuti moc&#8230;Samo udahnimo  vazduh otezao mirisom koze kojom su presvucene fotelje u klimatizovanoj kancelariji.		                                           Presavsi prstom preko touch screen-a laptopa osetili smo informaciju.	                            Ipak,da li je sve u tome?                                             Ispuzene ruke u vazduhu i osecaj niceg sputavajuceg zapravo je zivotna slast,ono cemu tezimo.Zivotna slast je transformacija i snaga kojom je sprovodimo,napor koji nam zadaje,prepreka kojm nas sputava da je se domognemo,a onda dolazi zasluzeni lilihip primirja. 		S toga sto veci intelektualni napor to vece sanse da budemo nagradjeni za svoj trud.Nas pobednicki tim zapravo cine nase sposobnosti</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=%C4%8Covek%20kao%20Bog%20na%20mikroplanu%2FKoliko%20smo%20svesni%20sopstvenog%20uticaja%20na%20%C5%BEivot%3F&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F14%2Fcovek-kao-bog-na-mikroplanukoliko-smo-svesni-sopstvenog-uticaja-na-zivot%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Čovek kao Bog na mikroplanu/Koliko smo svesni sopstvenog uticaja na život?";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/14/covek-kao-bog-na-mikroplanukoliko-smo-svesni-sopstvenog-uticaja-na-zivot/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/14/covek-kao-bog-na-mikroplanukoliko-smo-svesni-sopstvenog-uticaja-na-zivot/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Lubenica umesto vijagre?</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/13/lubenica-umesto-vijagre/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/13/lubenica-umesto-vijagre/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 13 Jul 2008 20:15:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Fitness]]></category>

		<category><![CDATA[Gastro]]></category>

		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[ishrana]]></category>

		<category><![CDATA[lubenica]]></category>

		<category><![CDATA[vijagra]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=71</guid>
		<description><![CDATA[Jedna hladna i sveža kriška lubenica može da ima slične efekte kao vijagra, lek protiv muške impotencije, saopštili su američki naučnici.
Lubenica sadrži citrulin, koji pospešuje proizvodnju hemikalija u telu koje pomažu opuštanju krvnih sudova, kao što to čini vijagra, navodi se u najnovijoj studiji naučnika iz Teksasa.Citrulin, koji se nalazi u jestivom delu lubenice, reaguje [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignright" style="float: right" src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/024/v102413p0.jpg" alt="" width="215" height="139" /><strong>Jedna hladna i sveža kriška lubenica može da ima slične efekte kao vijagra, lek protiv muške impotencije</strong>, saopštili su američki naučnici.</p>
<p>Lubenica sadrži citrulin, koji pospešuje proizvodnju hemikalija u telu koje pomažu opuštanju krvnih sudova, kao što to čini vijagra, navodi se u najnovijoj studiji naučnika iz Teksasa.<span id="more-71"></span><strong>Citrulin, koji se nalazi u jestivom delu lubenice, reaguje zajedno sa enzimima organizma. Oni se potom menjaju u arginin, aminokiselinu koja blagotvorno utiče na srce, krvotok i imunološki sistem.</strong></p>
<p>&#8220;Arginin podstiče drugu hemikaliju - azotnu kiselinu, koja <strong>opušta krvne sudove, što u osnovi isto čini i vijagra, koja leči poremećaj erekcije</strong>&#8220;, navodi se u istraživanju i dodaje da lubenica nije organski specifična kao vijagra, ali je &#8220;dobro što može da opusti krvne sudove bez neželjenih efekata&#8221;.</p>
<p>Naučnici upozoravaju da lubenica ne može nikako da zameni vijagru i da muškarci koji uzimaju taj lek, ne treba terapiju da zamene lubenicom.</p>
<p>&#8220;<strong>To je otkriće koje je zanimljivo, ali lubenica ne može biti supstitut za medicinsko lečenje</strong>&#8220;, dodaje se u studiji.</p>
<p>Azotna kiselina može da pomogne i u ublažavanju tegoba upale grla, visokog krvnog pritiska i drugih kardio-vaskularnih problema.</p>
<p><strong>Lubenica sadrži oko 60 odsto citrulina, navode naučnici i dodaju da je neophodno pojesti najmanje šest kriški lubenice da bi organizam dobio dovoljno citrulina za opuštanje krvnih sudova.</strong></p>
<p>&#8220;Problem je u tome što kad mnogo jedete lubenicu, onda često idete u toalet&#8221;, rekla je doktorka Penelop Perkins-Vizi, dodajući da su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdili svi efekti lubenice na zdravlje.</p>
<p>(Mondo, Beta)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Lubenica%20umesto%20vijagre%3F&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F13%2Flubenica-umesto-vijagre%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Lubenica umesto vijagre?";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/13/lubenica-umesto-vijagre/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/13/lubenica-umesto-vijagre/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Formula vitalnosti i zdravog života</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/12/formula-vitalnosti-i-zdravog-zivota/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/12/formula-vitalnosti-i-zdravog-zivota/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Jul 2008 23:24:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Fitness]]></category>

		<category><![CDATA[Gastro]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[Imlek]]></category>

		<category><![CDATA[ishrana]]></category>

		<category><![CDATA[jogurt]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/?p=70</guid>
		<description><![CDATA[
Za sve one koji godinama muku muče sa viškom kilograma, detaljno prebrojavaju kalorije i kombinuju namirnice, nedavno je stigla dobra vest. Kompanija „Imlek”, u luksuznoj vili „Majur”, u Kelebiji, novinarima domaćih medija predstavila je svoj novi proizvod – jogurt „fit efekt”, koji prirodno sagoreva masti u organizmu i pokreće dodatnu energiju. Kako je saopšteno na [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="home_page_image" style="width: 250px"><img class="alignleft" style="float: left" src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/48203/i/1/kelebija.jpg" alt="" /></div>
<p>Za sve one koji godinama muku muče sa viškom kilograma, detaljno prebrojavaju kalorije i kombinuju namirnice, nedavno je stigla dobra vest. Kompanija „Imlek”, u luksuznoj vili „Majur”, u Kelebiji, novinarima domaćih medija predstavila je svoj novi proizvod – jogurt „fit efekt”, koji prirodno sagoreva masti u organizmu i pokreće dodatnu energiju. Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, reč je o proizvodu prepoznatljivog ukusa, sa nula odsto mlečne masti, koji sadrži idealnu formulu koenzima Q10 i L karnitina, koji imaju važnu ulogu u sagorevanju masti. <span id="more-70"></span>Prema rečima doktorke Jelene Gudelj-Rakić, studija Instituta hemijske laboratorije za hranu iz Ljubljane dokazala je da je kod 20 zdravih osoba, u razdoblju od 29 do 60 godina, konzumiranjem kombinacije koenzima Q10 i L karnitina došlo do povećanja opšte vitalnosti organizma, poboljšava odnosa vode i masnoće i smanjenja težine do 2,5 odsto. Promena načina ishrane, kao i redovna fizička aktivnost, neophodna je za postizanje optimalnog učinka.</p>
<p>Naglašavajući da je jogurt „fit efekt” namenjen svima koji žele da promene navike u ishrani, Ivan Zorić, tehnolog razvoja kompanije „Imlek”, istakao je da su koenzim Q10 i L karnitin supstance neophodne za stvaranje energije u ćelijama živih organizama i veoma neophodne za život. Zbog toga je potreba za njima često veća od količine koju je moguće obezbediti uobičajenom ishranom.</p>
<p>Imajući mogućnost da isprobaju novi ukus jogurta „fit efekt”, predstavnici „sedme sile” tokom boravka u Kelebiji uživali su u zdravoj hrani ali i dobro osmišljenom programu koji je objedinio šetnju, plivanje, jahanje, fitnes vežbe i masažu. Dobroj atmosferi i druženju kolega doprinelo je i takmičenje u karaokama, koje je još jednom potvrdilo da novinari ne samo da vole da pišu već i da pevaju.</p>
<div class="ime_pisca">Z. Karanović, Politika | <span style="color: #888888">Foto: Novinarke domaćih medija provele su prijatan radni vikend u Kelebiji, Politika</span></div>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Formula%20vitalnosti%20i%20zdravog%20%C5%BEivota&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F12%2Fformula-vitalnosti-i-zdravog-zivota%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Formula vitalnosti i zdravog života";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/12/formula-vitalnosti-i-zdravog-zivota/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/12/formula-vitalnosti-i-zdravog-zivota/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Seksualne tehnike novog doba</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/04/seksualne-tehnike-novog-doba/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/04/seksualne-tehnike-novog-doba/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Jul 2008 14:12:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Avantura]]></category>

		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[Stil]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA["Police"]]></category>

		<category><![CDATA[bludžeking]]></category>

		<category><![CDATA[Grazia]]></category>

		<category><![CDATA[Sting...]]></category>

		<category><![CDATA[tantra]]></category>

		<category><![CDATA[tooting]]></category>

		<category><![CDATA[vega seks]]></category>

		<category><![CDATA[vegetarijanci]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/07/04/seksualne-tehnike-novog-doba/</guid>
		<description><![CDATA[Vega seks, “tooting” ili tantrička tehnika vođenja ljubavi? Ovo su novi pravci koji mogu oplemeniti i vaš seksualni život. Za posledice ne odgovaramo…
Iako su mnogi romantici verovali da posle decenija slobodnog seksa dolazi povratak vođenja ljubavi sa čistim emocijama, moramo konstatovati da je vreme novog puritizma još daleko iza nas. Brz tempo života, malo slobodnog [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/06/131323616448689bba75153808070407_orig.jpg" align="left" border="1" height="146" hspace="0" vspace="3" width="202" /><em>Vega seks, “tooting” ili tantrička tehnika vođenja ljubavi? Ovo su novi pravci koji mogu oplemeniti i vaš seksualni život. Za posledice ne odgovaramo…</em></p>
<p>Iako su mnogi romantici verovali da posle decenija slobodnog seksa dolazi povratak vođenja ljubavi sa čistim emocijama, moramo konstatovati da je vreme novog puritizma još daleko iza nas. Brz tempo života, malo slobodnog vremena za traženje partnera, ali i novi filozofski odnos prema svetu i okolini uticali sa da se i u seksualnom životu stvore neki novi pravci. <span id="more-69"></span></p>
<p>Najnoviji stil koji nam dolazi iz Amerike, uostalom kao i mnoge ostale novine, jeste vođenje ljubavi na vegetarijanski način, odnosno vega seks. Sve je više sledbenika vegetarijanskog načina života. Pored odbacivanja namirnica životinjskog porekla i pojave sve većeg broja organizacija koje se bore za zaštitu prava životinja, kao i nekorišćenje krzna i kože za odevne predmete i obuću, sve je više osoba koje traže za partnera osobu istog opredeljenja. Uz konstataciju da više ne mogu da ljube osobu koja je nekoliko minuta pre intimnih momenata žvakala &#8220;mrtvu životinju&#8221; ortodoksni vegetarijanci polako grade novi stil u seksu. Nagoveštajima da ćemo zahvaljujući brzom napretku nauke već za nekoliko decenija moći da razumemo govor životinja, pa čak i da komuniciramo s njima, slutimo da će se broj vegetarijanaca naglo uvećati, a sami tim i ove seksualne tehnike.</p>
<table align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tr>
<td align="center"><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/06/153036028048689bba91db8640434223_orig.jpg" align="middle" border="1" height="289" hspace="0" vspace="3" width="450" /></td>
</tr>
</table>
<p>Dilema je samo šta će se dogoditi kada naučnici ustanove da i biljke razmišljaju i osećaju kada požele da komuniciraju? Zbog sve veće zauzetosti i manje mogućnosti da se sretne potencijalni partner u Engleskoj se pojavio tzv. tuting ili bludžeking koji bi se najkraće opisao kao seks s nepoznatom osobom na brzinu.</p>
<p>Dovoljno je da imate mobilni telefon, da se uključite u “bluetooth” mrežu i nađete u blizini osobu koja baš u tom momentu ima porive slične vama. &#8220;Tuting&#8221; je zapravo besplatan servis koji poziva na anonimni seks s potpunim strancima u javnom prevozu, ali i zatvorenom prostoru - kaže se u objašnjenju najnovijeg hobija na internetu. Posle uspostavljanja veze razmeni se nekoliko poruka, pošalje eventualno fotografija i dogovori mesto gde će se razmeniti strasne pobude. Poenta je u tome da to bude neko javno mesto koje izaziva nalet adrenalina kao što je toalet u restoranu, prazan kupe u vozu, parking ili čak neka prazna kancelarija. Domet za ovu seksualnu igru je 10 metara, što znači da se potencijalni ljubavnik nalazi u vašoj nepoznatoj blizini.</p>
<table align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tr>
<td align="center"><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/06/108337409448689bbaaab21941896918_orig.jpg" align="middle" border="1" height="303" hspace="0" vspace="3" width="450" /></td>
</tr>
</table>
<p>Izvesni Džon s nadimkom Tuti Tuting, autor &#8220;vodiča&#8221;, objašnjava da je &#8220;tuting&#8221; zapravo rođen pre nego što su nastali servis za romantično upoznavanje zasnovani na povezivanju mobilnim telefonima. &#8220;Klasični romantični randevu sa cvećem i večerom u restoranu ne odgovara temperamentnim i osobama željnim jakih i originalnih uzbuđenja, pa im ‘tuting veza’ omogućava da seks obave na najneobičnijim mestima. A sve je čist seks, bez obaveza i emotivnih izliva&#8221;, kaže Džon. On, ipak, ne upozorava na to kako da prepoznate psiho slučajeve s drugačijim namerama i izbegnete neprijatne situacije koje su u datim okolnostima veoma izvesne.</p>
<p>Još jedan stil koji je Zapad oberučke preuzeo od kultura Istoka svakako je tantrički seks. Ova drevna veština vođenja ljubavi stara je više od 5.000 godina i podrazumeva ne samo seksualni čin, već i poznavanje određenih filozofsko-religijskih principa. U svom autentičnom obliku tantra pre svega predstavlja spiritualnu praksu u kojoj se na transcendentalni način doživljava orgazam.</p>
<table align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tr>
<td align="center"><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/06/149145206448689bbac3279579457926_orig.jpg" align="middle" border="1" height="300" hspace="0" vspace="3" width="450" /></td>
</tr>
</table>
<p>Osnovni princip tantre je spajanje muškog i ženskog principa. Pravi tantrički seks je skoro formalan, jer se pre njega odvija čitav niz ritualnih radnji. Zahvaljujući dobrom vladanju tehnikama meditacija, kao i dugotrajnom vežbom, seksualni odnos može da traje mnogo duže, a telesno zadovoljstvo je posledica jakog spiritualnog doživljaja. Ukoliko se pravilno upražnjava, zahvaljujući dugogodišnjoj praksi, omogućava višestruke orgazme muškarca i žene. Muškarac uči kako da ima orgazam bez ejakulacije, a žena kako da dostigne intenzivnije zadovoljstvo. Zbog svih ovih karakteristika, tantrički seks je rado prihvaćen u zapadnom svetu, a glavni promoteri su i dalje zvezde iz sveta muzike i filma.</p>
<p>Kada je popularni frontmen grupe &#8220;Police&#8221; Sting izjavio da obožava tantrički seks i da ima seksualne maratone od po nekoliko sati, tantrički seks je preko noći postao hit u svetu. Pored Stinga, ljubitelj tantričkog seksa je i Skarlet Johanson, koja je ovu tehniku probala sa svojim dečkom. Pi Didi takođe se pohvalio da je sa svojom suprugom najmanje 30 sati vodio ljubav na tantrički način. I Džim Keri uveo je svoju devojku, bivšu Playboy zečicu Dženi Mekarti u tajne tantre, a ona tvrdi da je takav seks &#8220;nešto posebno&#8221;.</p>
<table align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tr>
<td align="center"><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/06/34230493648689bbadb7d1050943623_orig.jpg" align="middle" border="1" height="291" hspace="0" vspace="3" width="450" /></td>
</tr>
</table>
<p>Tantrički seks uključuje dodirivanje, meditaciju, disanje i, naravno, orgazme. Teoretski, vešti tantrički ljubavnici mogu dovesti jedno drugo do orgazma samo gledajući se s različitih krajeva prostorije, pa se to zato zove i telepatski seks. Ova vrsta seksa kombinuje principe joge i meditacije kako bi spojila seks i dugovečnost.</p>
<p>Posle slobodne ljubavi dece cveća, otvorenih veza i brakova istog pola koji su svojom upornošću uspeli da u pojedinim delovima sveta i zvanično budu priznati i da čak usvoje dete, čini se da je došlo vreme za neoromantiku. Povratak modnim trendovima iz prošlosti uveliko je trend poslednjih godina.</p>
<p>Da li je pravo vreme za čiste emocije i veze zbog unutrašnjih vrednosti? Nismo za konzervativni pristup vezi, ali verujemo da prave vrednosti treba da traju i u 22. veku, možda upakovane u neku novu tehniku.</p>
<h2>Magazin Grazia u julskom broju donosi:</h2>
<table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0">
<tr>
<td align="left"><img src="http://www.b92.net/news/pics/2008/07/7969732714869fe7ee4016849323027_orig.jpg" align="left" border="1" height="259" hspace="0" vspace="3" width="200" /></td>
</tr>
</table>
<p><strong>Kameron Dijaz govori o tome kako je biti srećan a pritom sam</strong></p>
<p><strong>Urednice modnog magazina otkrivaju svoj način putovanja sa stilom</strong></p>
<p><strong>Lepota specijal na 38 strana: sve što vam je potrebno za negu i lepotu tokom celog leta</strong></p>
<p><strong>Kako se pravi najčuveniji parfem na svetu</strong></p>
<p><strong>Kristijan Bejl: Konačno muškarac koji uliva poverenje</strong>
</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><em> Autor: Sanja Vuletić, B92<br />
Izvor: Magazin &#8220;Grazia&#8221;</em> , B92</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Seksualne%20tehnike%20novog%20doba&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F04%2Fseksualne-tehnike-novog-doba%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Seksualne tehnike novog doba";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/04/seksualne-tehnike-novog-doba/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/04/seksualne-tehnike-novog-doba/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kako izabrati pravi kupaći kostim</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/03/kako-izabrati-pravi-kupaci-kostim/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/03/kako-izabrati-pravi-kupaci-kostim/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Jul 2008 11:09:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Stil]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[kupaći kostim]]></category>

		<category><![CDATA[leto]]></category>

		<category><![CDATA[moda]]></category>

		<category><![CDATA[shopping]]></category>

		<category><![CDATA[trend]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/07/03/kako-izabrati-pravi-kupaci-kostim/</guid>
		<description><![CDATA[Pre nego što kupite kupaći kostim&#8230;
       	   	   	   	   	   	  Kada kupujete cipele razmišljate o modnim trendovima - špicasti vrh ili &#8220;pačiji&#8221; kljun, tanka štikla ili ortopedska peta. Kada birate tašnu mislite na prilike u kojima [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Pre nego što kupite kupaći kostim&#8230;</strong><br />
<img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p0.jpg" align="right" border="0" height="118" width="183" />       	   	   	   	   	   	  Kada kupujete cipele razmišljate o <a href="http://www.mtsmondo.com/lifestyle/vesti/text.php?vest=101393">modnim trendovima </a>- špicasti vrh ili &#8220;pačiji&#8221; kljun, tanka štikla ili ortopedska peta. Kada birate <a href="http://www.mtsmondo.com/lifestyle/vesti/text.php?vest=99478">tašnu</a> mislite na prilike u kojima ćete je nositi - za posao uzimate veliku kožnu, za večernje izlaske malu satensku.</p>
<p>Lako je i kada kupujete pantalone, jakne, haljine… prelistate nekoliko <a href="http://www.mtsmondo.com/lifestyle/vesti/text.php?vest=101206">modnih časopisa </a>i odaberete ono što je u skladu sa vašim potrebama.<span id="more-68"></span><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p1.jpg" align="left" border="0" height="220" width="340" />Međutim, <strong>kada kupujte kupaći kostim važe neka sasvim drugačija pravila. Modni trendovi i saveti svetskih kreatora vam neće biti od koristi</strong>, osim ako nemate noge kao <a href="http://www.mtsmondo.com/gallery/index.php?id=1511&amp;destination=5">Hajdi Klum</a>, grudi kao <a href="http://www.mtsmondo.com/gallery/index.php?id=1621&amp;destination=0">Eva Mendez </a>i stomak kao <a href="http://www.mtsmondo.com/gallery/index.php?id=1520&amp;destination=5">Naomi Kembel</a>.<strong>Mornarske teget-bele pruge, plemenski etno motivi, cveće i životinjske šare - dominantni su motivi na kupaćim kostimima za ovo leto</strong>.</p>
<p>Ako ne volite šareno onda se opredelite za jarko žutu ili narandžastu boju, mada vam ni na crnom bikiniju niko neće zameriti, štaviše.</p>
<p>Kada su modeli u pitanju ne savetujemo vam da pratite trendove (<strong>ove godine su hit jednodelni kupaći kostimi</strong>) već da razmišljate samo o tome šta vam dobro stoji.<br />
<img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p2.jpg" align="right" border="0" height="220" width="340" /><strong>Ako imate male grudi</strong> onda za vas nije jednodelni kupaći kostim, već bikini sa korpama u gornjem delu, ukrasnim karnerima, dezeniran sitnijim detaljima - cvetićima, poprečnim prugama, tufnama&#8230;</p>
<p>Bretele bi trbalo da budu tanke i da se vezuju oko vrata jer tako možete da približite grudi i optički ih povećate.</p>
<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p3.jpg" align="left" border="0" height="220" width="340" /></p>
<p><strong>Ako imate velike grudi</strong> trebalo bi da nosite gornji deo sa fišbajnom i čvrstim bretelama. Ako volite jednodelne kupaće kostime onda se odlučite za one sa V izrezom jer ćete tako izdužiti torzo.</p>
<p>Nikako nemojte nositi šarene kostime, sa perlama i mašnicama, jer to &#8220;povećava&#8221; grudi. Ni oni ravni gornji delovi, bez ikakvih bretela, nisu za vas - grudi će vam izgledati opušteno i neprivlačno.</p>
<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p4.jpg" align="right" border="0" height="220" width="340" /><strong>Ako imate koji kilogram više</strong>, naročito u predelu stomaka, onda je jednodelni kostim pravo rešenje. Vertikalne pruge, crna ili teget boja, nikako tufne, kao ni sitni cvetovi ili vertikalne pruge.</p>
<p>I dvodelni je ok, ali samo sa dubljim donjim delom ili čak sa pojasom preko bokova.</p>
<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/019/v101994p5.jpg" align="left" border="0" height="220" width="340" /></p>
<p><strong>Široke kukove</strong> kamufliraćete kombinovanim kupaćim kostimom: gornji deo bi trebalo da bude dezeniran, šaren, jarkih boja, a donji jednobojan, tamniji. Takođe, možete vezati providnu maramu oko struka.</p>
<p>Nikako nemojte nositi one male donje delove koji se vezuju sa strane, kao ni šorts. Dublji donji deo, posebno preko stomaka će izdužiti vaše noge.</p>
<p>(MONDO)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Kako%20izabrati%20pravi%20kupa%C4%87i%20kostim&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F07%2F03%2Fkako-izabrati-pravi-kupaci-kostim%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Kako izabrati pravi kupaći kostim";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/07/03/kako-izabrati-pravi-kupaci-kostim/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/07/03/kako-izabrati-pravi-kupaci-kostim/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Strategija protiv stresa</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/26/strategija-protiv-stresa/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/26/strategija-protiv-stresa/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 26 Jun 2008 10:31:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[Svaštara]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[kontakt]]></category>

		<category><![CDATA[meditacija]]></category>

		<category><![CDATA[ponašanje]]></category>

		<category><![CDATA[promene]]></category>

		<category><![CDATA[stres]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/26/strategija-protiv-stresa/</guid>
		<description><![CDATA[





Stres je manje-više neizbežan, što ne znači da treba da se priviknemo na njega i da mu se prepustimo. Postoje razne strategije koje možemo primeniti u borbi protiv stresa. Evo nekih od njih.
Napravite malu promenu. Nemojte se preopteretiti velikim ciljevima, već počnite od sitnica - od neke jutarnje navike ili izbora namirnice. Vremenom, taj obrazac [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[</p>
</p>
<p>
<dl>
<dt><a href="http://zdravlje.krstarica.com/index.php?eID=tx_cms_showpic&amp;file=uploads%2Fpics%2Fsrtres_03.jpg&amp;width=800m&amp;height=600m&amp;bodyTag=%3Cbody%20style%3D%22margin%3A0%3B%20background%3A%23fff%3B%22%3E&amp;wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&amp;md5=690bb79fa9ad985729882f1276d7661c"><img src="http://zdravlje.krstarica.com/typo3temp/pics/s_8aaa93bb4a.jpg" align="right" border="0" height="158" width="180" /></a></dt>
</dl>
<p>Stres je manje-više neizbežan, što ne znači da treba da se priviknemo na njega i da mu se prepustimo. Postoje razne strategije koje možemo primeniti u borbi protiv stresa. Evo nekih od njih.</p>
<p><strong>Napravite malu promenu</strong>. Nemojte se preopteretiti velikim ciljevima, već počnite od sitnica - od neke jutarnje navike ili izbora namirnice. Vremenom, taj obrazac ponašanja dovešće vas do željenog načina života.<span id="more-67"></span></p>
<p><strong>Povežite se</strong>. Postavite ljubav i prijateljstvo na prvo mesto u životu, jer je to mesto koje im pripada. Ako ste prezauzeti, zapišite u svoj rokovnik susrete sa prijateljima i rođacima, kao što zakazujete odlazak lekaru. Emotivne veze pomažu zdravlju srca i opštem zdravlju. Korisno je i nabaviti ljubimca, to takođe umanjuje stres.</p>
<p><strong>Fokusirajte se na sadašnjost</strong>. Nemojte se rasplinjavati na previše  zadataka, već se koncentrišite na jedan posao ili na jednu osobu u sadašnjem  trenutku.</p>
<p><strong>Zapišite šta vas muči</strong>. Oslobodite se stresa tako što ćete  zapisati negativna osećanja i misli i tako ih izbaciti iz sebe.</p>
<p><strong>Ne bežite od loših vesti</strong>. Crna hronika u novinama i na televiziji ume biti opterećujuća za svakoga; ali distanciranje i apatija nisu pravo rešenje i oni mogu biti štetni koliko i stres ili depresija. Budite svesni stvari koje se dešavaju i emotivno učestvujte u njima, osetite se delom celine. Ako možete i konkretno da pomognete (da pošaljete novac ugroženima ili da budete volonter u teškoj situaciji), utoliko bolje. Ne nervirajte se zbog vesti koje mediji plasiraju, poslužite se njima da biste nešto naučili.</p>
<p><strong>Hodajte lagano</strong>. Kada smo pod stresom, obično hodamo užurbano i agresivno. Umesto toga, zamislite da hodate po oblaku i krećite se nežno i polako.</p>
<p><strong>Pokušajte sa mini-meditacijom</strong>. Zapamtite kratku frazu - mantru, i ponavljajte je u kritičnim situacijama. Na primer &#8220;Ja sam jaka.&#8221; ili &#8220;U mom svetu sve je dobro.&#8221; Imajte u glavi spremnu i sliku neke mirne situacije - scene na plaži ili tihe šume. Zatvorite oči i aktivirajte je u stresnim trenucima.</p>
<p><strong>Vreme provedeno u putu nije beskorisno vreme</strong>. Koristite ga da biste vežbali svoje strpljenje i saosećajnost. Ako možete ostati mirni u saobraćajnoj gužvi, onda možete podneti i sve drugo.</p>
<p><strong>Budite zahvalni</strong>. Izdvojte pet minuta dnevno da biste se  prisetili koji su to sve razlozi zbog kojih ste srećni što postojite.</p>
<p><strong>Napravite uporedne liste </strong>- stvari u kojima uživate i onih drugih koje vam oduzimaju energiju. To činite svake nedelje da biste videli koliko i šta menjate u životu.</p>
<p>Lidija Novaković, Krstarica.com</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Strategija%20protiv%20stresa&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F26%2Fstrategija-protiv-stresa%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Strategija protiv stresa";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/26/strategija-protiv-stresa/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/26/strategija-protiv-stresa/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Namirnice koje pomažu određenim delovima tela / organima</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/25/namirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/25/namirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Jun 2008 10:45:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Gastro]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[ishrana]]></category>

		<category><![CDATA[namirnice]]></category>

		<category><![CDATA[organi]]></category>

		<category><![CDATA[povrće]]></category>

		<category><![CDATA[voće]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/25/namirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima/</guid>
		<description><![CDATA[Zapanjujuća otkrića prošlih civilizacija potvrđena su od strane današnje prehrambene nauke:
Narezana šargarepa liči na ljudsko oko. Zenica, iris, i linije koje se šire izgledaju baš kao ljudsko oko&#8230;. I da&#8230; nauka danas dokazuje da šargarepa pojačava protok krvi, kao i funkciju oka.


Paradajz ima 4 komore i crvene je boje. Srce je crvene boje i ima [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><font size="3">Zapanjujuća otkrića prošlih civilizacija potvrđena su od strane današnje prehrambene nauke:</font></p>
<p align="center"><font size="3"><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kd98c301c2f.jpg" align="left" border="0" />Narezana šargarepa liči na ljudsko oko. Zenica, iris, i linije koje se šire izgledaju baš kao ljudsko oko&#8230;. I da&#8230; nauka danas dokazuje da šargarepa pojačava protok krvi, kao i funkciju oka.</font><font size="3"><br />
</font></p>
<p align="center"><font size="3"><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kff7781ec0a.jpg" align="right" border="0" /><br />
Paradajz ima 4 komore i crvene je boje. Srce je crvene boje i ima 4 komore. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da je paradajz čista i prava hrana za srce i krv.</font><span id="more-66"></span></p>
<p align="center"><font size="3"><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2k7e8c8457c9.jpg" align="left" border="0" />Bobice grožđa vise u grozdu koji ima oblik srva. Svaka bobica liči na krvnu stanicu i sva dosadašnja istraživanja pokazuju da je grožđe dobra hrana za srce i vitalna hrana za krv.</font><font size="3"><br />
</font><font size="3"></font></p>
<p align="center"><font size="3"></font><font size="3"><br />
<img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2ke1710bff82.jpg" align="right" border="0" /><br />
Orah nalikuje malom mozgu, levoj i desnoj hemisferi mozga, gornjem cerebrumu i nižem cerebellumu. Čak su i brazde na orahu slične onima na mozgu. Znamo da orah pomaže u razvoju preko 3000 neurotransmitera kako bi mozak mogao funkcionisati.</font><font size="3"></font><font size="3"></font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kdddea03416.jpg" align="left" border="0" />Pasulj zapravo leči i pomaže u očuvanju funkcije bubrega i da&#8230; liči na bubreg!</font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2k7de87c0f0c.jpg" align="right" border="0" /></font>
</p>
<p align="center"><font size="3">Celer, rabarbara&#8230; nalikuju kostima. Ova vrsta hrane posebno &#8220;cilja&#8221; snagu kostiju. Kosti imaju u sebi 23% natrijuma, a toliko ga ima i ova hrana. Ako nemate dovoljno natrijuma u telu, telo ga izvčlači iz kostiju, ap one postaju krhke. Ova vrsta hrane dopunjava potrebe kostiju tela.</font></p>
<p align="center">&nbsp;</p>
<p align="center"><font size="3"> </font><font size="3"><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2k8176aeecd5.jpg" align="left" border="0" /></font><font size="3">Patlidžan, avokado i kruške &#8220;ciljaju&#8221; na zdravlje materice i grlića materice kod žena - nalikuju upravo tim organima. Današnja istraživanja pokazuju da ako žena pojede jednom nedeljno jedan avokado, uravnotežuje hormone, deluje na težinu i sprečava rak grlića materice. Kako li je to mudro:&#8230;potrebno je tačno 9 meseci kako bi avokado sazreo. U svakoj od navedenih namirnica postoji 14000 prehrambenih sastojaka (moderna nauka je proučila i imenovala samo 141)</font></p>
<p align="center"><font size="3"><br />
</font><font size="3"><br />
<img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kc0a33977f9.jpg" align="right" border="0" />Smokve su pune semenki i dok rastu, vise u paru. Smokve povećavaju pokretljivost i povećavaju broj  spermatozoida, pa su dobre u borbi protiv steriliteta.</font><font size="3"></font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kf9baaa9228.jpg" align="left" border="0" /><br />
Slatki krompir (batat) izgleda kao gušterača i zapravo reguliše količinu šećera (glikemički indeks) kod dijabetičara.</font><font size="3"></font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2kefe3bc3265.jpg" align="right" border="0" /><br />
</font>
</p>
<p align="center"><font size="3">Masline pomažu kod zdravlja i funkcija jajnika.</font></p>
<p align="center"><font size="3"></font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2k01e6dab894.jpg" align="left" border="0" />Grejp, narandža i drugo citrično voće nalikuju žlezdama koje se nalaze u dojkama kod žena i zapravo pomažu zdravlju grudi i protoku limfe oko njih.</font></p>
<p align="center"><font size="3"></font><font size="3"></p>
<p><img src="http://ocili.com/forum/richedit/upload/2k7ad459d119.jpg" align="right" border="0" />Luk liči na stanice tela. Današnja istraživanja pokazuju da luk pomaže u čišćenju otpadnog materijala iz telesnih stanica. Stvara čak i suze koje ispiraju epitelni sloj oka.</font></p>
<p>Izvor: <a href="http://ocili.com/forum/index.php/topic,7076.0.html">Ocili Gastro Forum</a></p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Namirnice%20koje%20poma%C5%BEu%20odre%C4%91enim%20delovima%20tela%20%2F%20organima&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F25%2Fnamirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Namirnice koje pomažu određenim delovima tela / organima";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/25/namirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/25/namirnice-koje-pomazu-odredenim-delovima-tela-organima/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Istorija vibratora</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/istorija-vibratora/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/istorija-vibratora/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 24 Jun 2008 15:00:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Svaštara]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[seksualna pomagala]]></category>

		<category><![CDATA[vibrator]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/istorija-vibratora/</guid>
		<description><![CDATA[Najpoznatija seks-igračka, koju neki nazivaju najboljim prijateljima žena, a neki najžešćom konkurencijom muškarcima, ima dugu i zanimljivu istoriju. Vibrator je, kroz vekove, bio smatran medicinskim pomagalom, a tek u 20. veku zauzima mesto na tronu električnih sprava kojima je mesto u spavaćoj sobi.
Prema šturoj definiciji, vibrator je sprava koja vibracijom deluje na nervne završetke, i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/000/998/v99859p0.jpg" align="left" border="0" height="165" width="256" />Najpoznatija seks-igračka, koju neki nazivaju najboljim prijateljima žena, a neki najžešćom konkurencijom muškarcima, ima dugu i zanimljivu istoriju. <strong>Vibrator je, kroz vekove, bio smatran medicinskim pomagalom, a tek u 20. veku zauzima mesto na tronu električnih sprava kojima je mesto u spavaćoj sobi.</strong></p>
<p>Prema šturoj definiciji, vibrator je sprava koja vibracijom deluje na nervne završetke, i tako izaziva opuštanje ili uzbuđenje. <strong>Prvi vibrator na električni pogon izumeo je Kelsi Stiner krajem 19. veka, ali njegova istorija počinje mnogo pre toga.</strong> <span id="more-65"></span>Otac medicine <strong>Hipokrat smatrao je da je materica organ koji &#8220;šeta&#8221; kroz telo žene, a u trenutku orgazma zatvara disajne puteve, izazivajući stenjanje</strong>. Pošto su se i u Periklovo doba žene žalile na razne tegobe - nervozu, zadržavanje tečnosti, nesanicu i odsustvo apetita, to &#8220;misteriozno&#8221; stanje nazvano je histerija, od grčke reči hysteros (materica).</p>
<p><strong>Lekari drevnog doba pronašli su rešenje - stimulaciju nervnih završetaka u genitalnom predelu</strong>, ali smatrali su da je takvo lečenje iscrpljujuće, i da predugo traje. Ne bi trebalo zaboraviti ni da se, prema moralnim načelima toga doba, smatralo da je masturbacija nešto loše, pa čak i štetno po zdravlje.</p>
<p>&#8220;<strong>Žene koje pate od histerije ne bi trebalo da se dodiruju. To je muški posao, koji mogu da obavljaju samo muževi i lekari</strong>&#8220;, napisao je <strong>Avicena</strong>, osnivač rane moderne medicine.</p>
<p>&#8220;Istorija vibratora veoma verno pokazuje promenu stava jačeg pola prema ženama&#8221;, navodi &#8220;<a href="http://www.timesonline.co.uk/tol/global/">Tajms</a>&#8220;.</p>
<p><strong>Usledili su vekovi tokom kojih je histerija javno lečena lekovima, a privatno u spavaćoj sobi.</strong></p>
<p>Da ne pominjemo srednji vek, u kojem je klitoris smatran &#8220;đavoljom izraslinom&#8221;, a žene za koje bi bilo utvrđeno da ga imaju, spaljivane na lomači.</p>
<p><strong>Sredinom 19. veka, dolazi do razvoja tehnologije, pa se traže alternativna rešenja i za ženske probleme.</strong> Među ranim metodama, pominje se i &#8220;lečenje&#8221; mlazom vode. <strong>Oko 1860. godine, francuski stručnjaci izumeli su karlični tuš, crevo pod pritiskom, čiji se mlaz usmeravao na klitoris.</strong></p>
<p>Ženama se preporučivalo i <strong>jahanje konja bez sedla</strong>, kao i <strong>sedenje u stolicama za ljuljanje</strong>.</p>
<p>Lekari 19. veka smatrali su da oko 75 odsto ženske populacije pati od histerije, te je potreba za jeftinijim, manje komplikovanim lekom, postala sve veća.<!-- asdfd das dasa DA ADSaddsa dsa --><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/000/998/v99859p1.jpg" border="0" height="220" width="340" /><br />
&#8220;Vraća boju u obraze&#8221;</p>
<p>Posle neuspešnih sprava na parni pogon, koje su više ličile na sprave za mučenje, <strong>britanska kompanija &#8220;Vajs&#8221; proizvodi prvi vibrator na baterije</strong>, koji je vibrirao između 1.500 i 1.700 puta u minutu.</p>
<p><strong>Procvat eksploatisanja struje zahvata i industriju vibratora, koji su postali električni oko deset godina pre mašine za veš, ili usisivača.</strong></p>
<p>Prvi kućni vibratori bili su glomazne i bučne sprave, ali kada je njihovo blagotvorno dejstvo otkriveno, stručnjaci su brzo poradili na modernizaciji.</p>
<p><strong>Početkom 20. veka, časopisi o održavanju kuće kao što je &#8220;Good housekeeping&#8221; reklamiraju vibratore, sa pravom navodeći da &#8220;vraćaju boju u obraze&#8221;.</strong></p>
<p>Iako su bili veoma popularni pre Prvog svetskog rata, vibratori su, na neko vreme, nestali iz javnosti. Pedesetih godina prošlog veka, mogli ste naći tek poneku reklamu za &#8220;vratni masažer&#8221; neobičnog oblika.</p>
<p><strong>Vreme lečenja histerije je prošlo, i vibratori su postali izvor zadovoljstva.</strong></p>
<p>Tek <strong>osamdesetih godina prošlog veka, dizajn vibrirajućeg pomagala prilagođen je penetraciji, a ne samo spoljašnjem draženju</strong>.</p>
<p>Danas, možete birati između više desetina vrsta vibratora, raznih oblika i boja, napravljenih od plastike, silikona, gume, vinila ili lateksa.</p>
<p>Nude se vibratori koji <strong>stimulišu samo klitoris</strong>, ili <strong>služe za penetraciju</strong>, ili <strong>oba u isto vreme</strong> (takozvani &#8220;zeka&#8221;). Vaginalni, analni, svih mogućih boja, svetle u mraku, otporni su na vodu, i nude mnoge druge pogodnosti, u zavisnosti od ukusa.</p>
<p>Osim standardnih, <strong>postoje i &#8220;daljinski&#8221; vibratori, diskretne spravice koje kontrolišete uz pomoć daljinskog upravljača</strong>.</p>
<p>Za stidljive, tu su i vibratori u obliku raznih svakodnevnih predmeta - karmina, mobilnih telefona, ili umetničkih dela.</p>
<p>Jedna od najnovijih spravica, takozvani <strong>iGasm, dodatak je za vaš iPod mp3 plejer, koji uz muziku, pruža i vibrirajuće zadovoljstvo</strong>. Nije neophodno naglasiti da se kompanija Apple, koja proizvodi iPod, odmah pobunila, i tužila proizvođače &#8220;En Samers&#8221;, lanac prodavnica sa seksi-igračkama&#8230;</p>
<p>Dakle, pošto smo u 21. veku, nemate razloga za brigu: vaš seksualni život može biti samo bolji.</p>
<p><strong>Tehnologija napreduje iz dana u dan, a vama preostaje samo da izaberete model i prepustite se uživanju.</strong></p>
<p>(MONDO)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Istorija%20vibratora&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F24%2Fistorija-vibratora%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Istorija vibratora";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/istorija-vibratora/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/istorija-vibratora/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kafa ne ubija</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/kafa-ne-ubija/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/kafa-ne-ubija/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 24 Jun 2008 14:58:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Svaštara]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[Žene]]></category>

		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>

		<category><![CDATA[kafa]]></category>

		<category><![CDATA[kofein]]></category>

		<category><![CDATA[navike]]></category>

		<category><![CDATA[smrt]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/kafa-ne-ubija/</guid>
		<description><![CDATA[Konzumiranje kafe ne povećava opasnost od prevremene smrti, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa naučnika na čelu s Ester Lopes-Garsijom s univerziteta u Madridu.
Istraživanje je obuhvatilo 84.214 američke žene u periodu od 1980. do 2004. godine i 41.736 muškaraca u periodu od 1986. do 2004. godine. Kod žena koje su redovno pile kafu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/001/008/v100840p0.jpg" align="right" border="0" height="147" width="227" />Konzumiranje kafe ne povećava opasnost od prevremene smrti, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa naučnika na čelu s Ester Lopes-Garsijom s univerziteta u Madridu.</p>
<p>Istraživanje je obuhvatilo 84.214 američke žene u periodu od 1980. do 2004. godine i 41.736 muškaraca u periodu od 1986. do 2004. godine. Kod žena koje su redovno pile kafu došlo je do smanjenja srčanih oboljenja u odnosu na žene koje nisu pile taj napitak.<span id="more-64"></span>Učesnici u istraživanju su popunjavali upitnik o učestalosti konzumiranja kafe i drugim navikama u ishrani, kao i o njihovom zdravstvenom stanju, kao i o tome da li su pušači ili ne.</p>
<p>Istraživači su potom ispitivali rizik od smrtnog ishoda tokom perioda sprovodjenja istraživanja, uporedjujući osobe s različitim navikama u vezi sa konzumiranje kafe.</p>
<p>Istraživanje, u kome su učestvovali konzumenti normalnih količina običnih i dekofeiniziranih kafa, pokazalo je da su žene koje piju dve do tri šoljice nedekofeinizirane kafe izložene 25 odsto manjoj opasnosti od smrti izazvane nekim srčanim oboljenjem od žena koje ne piju kafu. Dekofeinizirana kafa u maloj meri utiče na sprečavanje smrtnog ishoda.</p>
<p>Istraživači su, medjutim, utvrdili da se kod muškaraca, koji su tokom ispitivanja konzumirali kafu sa kofeinom, pojavljuje veoma malo smanjenje opasnosti od smrtnog ishoda.</p>
<p>(Mondo, Tanjug)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Kafa%20ne%20ubija&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F24%2Fkafa-ne-ubija%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Kafa ne ubija";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/kafa-ne-ubija/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/24/kafa-ne-ubija/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Maca u nosu, kost u grlu</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/maca-u-nosu-kost-u-grlu/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/maca-u-nosu-kost-u-grlu/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 20 Jun 2008 15:14:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[alergija]]></category>

		<category><![CDATA[cvetanje]]></category>

		<category><![CDATA[mace]]></category>

		<category><![CDATA[prevencija]]></category>

		<category><![CDATA[sezona]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/maca-u-nosu-kost-u-grlu/</guid>
		<description><![CDATA[Preosetljivost na različite vrste alergena, većinom bezazlenih, mnogima zagorčava život. Nova terapija pomaže da se simptomi ublaže, a neki oblici alergije i sasvim izleče


Broj obolelih od alergija se poslednjih decenija višestruko povećao, tako da svaka četvrta ili peta osoba ima neku vrstu te bolesti, koja može da nastane u svim životnim dobima. Po nekim istraživanjima, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/44358/i/1/alergija1.jpg" align="left" />Preosetljivost na različite vrste alergena, većinom bezazlenih, mnogima zagorčava život. Nova terapija pomaže da se simptomi ublaže, a neki oblici alergije i sasvim izleče</p>
</p>
<p>
Broj obolelih od alergija se poslednjih decenija višestruko povećao, tako da svaka četvrta ili peta osoba ima neku vrstu te bolesti, koja može da nastane u svim životnim dobima. Po nekim istraživanjima, dvoje od šestoro dece već na rođenju ima alergiju na proteine kravljeg mleka i aditive.<span id="more-63"></span></p>
<p>Šta je, zapravo, alergija? Stručnjaci je opisuju kao automatsku reakciju organizma na pojedine, većinom bezopasne supstance, koje naše telo pogrešno prepoznaje kao napadača.Polen, sastojci hrane, aditivi, konzervansi, dim, dlaka, perje, produkti grinja, lekovi i mnogi drugi alergeni nenapadajunaše ćelije poput virusa, pa ipak, imunološki sistem na njih reaguje kao da ugrožavaju organizam, čak i kad su prisutni u sasvim maloj količini. Istraživanja su pokazala da osoba alergična na penicilin može da reaguje desetputajačenainjekcijuovog leka ilinagrinjeizkućneprašinenegonanekubakteriju.</p>
<p>Na alergene reaguju specifična IgE antitela koja se sa alergenom vezuju za mastocite. Te ćelije u dodiru sa alergenom ispuštaju histamini druge supstance koje šire krvne sudove da bi se povećao dotok odbrambenih ćelija. Tako nastaje lokalno zapaljenje, koje, kao i druga, remeti funkcije organizma i znatno umanjuje radnu sposobnost.</p>
<p>Nije poznato zašto neki ljudi reaguju alergijom.Veliku ulogu ima nasleđe, ali ne direktno, već kao sklonost ka stvaranju specifičnih IgE antitela. Osim toga, nastanku alergije pogoduju način života i navike. Rana izloženost dece alergenima kao što su duvanski dim, kućna prašina, dlaka i perje kućnihljubimaca, kao i infekcije, mogu da doprinesu pojavi alergije. Pojedini stručnjaci smatraju da vakcinacija ičesta upotreba antibiotika preterano štiti organizam od mikroba.</p>
<p><!-- druga slika za tekst --></p>
<p> 			<img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/44358/i/2/alergija2.jpg" border="0" />
</p>
<p>Kožnim testovima do dijagnoze</p>
<p>Alergija se s razlogom naziva i „preosetljivost“ jer su mnoga istraživanja potvrdila da stres menja hemijski sastav krvi što utiče na rad imunološkog sistema. Imunološke ćelije, naime, reaguju naistu supstancu koju nervne koriste za međusobnu komunikaciju. Zato na izmenjeni odgovor imunološkog sistema mogu da utiču i psihološki činioci. Simptomi mogu da budu različiti i često neprepoznati, budući da alergijsko zapaljenje podseća na virusno. Pri svakom dodiru s alergenom naše smetnje odmah započinju, i to na mestu ulaska alergena u telo - u nosu, očima, na koži, usnama, stomaku. U organima za disanje nastaju reakcije kao što su kijanje, kašljanje, curenje i zapušenost nosa, svrab, smanjenje ili gubitak osećaja za miris (alergijski rinitis).Kod nekih osoba alergijsko zapaljenje se spušta i na donje disajne puteve i otežava disanje, izaziva gušenje i kašalj, grč bronhija (alergijska astma). Oko počinje da suzi, nasluznici nastaju crvenilo i svrab, kapci otiču.</p>
<p>Alergija na hranu ispoljava se kao mučnina, proliv, grčevi, zatvor. U ustima se stvara osećaj pečenja ili svrab na jeziku, otiču usne, nepca ili ždrelo. Kožne alergije obeležavaju crvenilo, svrab, ekcem, koprivnjača, izrazito bledilo kože. Alergijska reakcija pogađa i nervni sistem, što se ispoljava razdražljivošću, umorom, padom koncentracije i radnih sposobnosti.</p>
<p>Stručnjaci najavljuju nove lekove od kojih su neki dostupni i našim bolesnicima. To su medikamenti iz grupe antagonista leukotrijena koji se upotrebljavaju za lečenje srednje izraženog alergijskog rinitisa i astme. Oni prekidaju niz od 50 do 100 supstanci koje učestvuju u alergijskoj reakciji. Leukotrijeni su, zapravo, belančevinaste „kvačice“ koje se tokom alergijske reakcije pod uticajem IgE antitela oslobađaju na površini ćelija. Među njima je histamin najznačajniji, ali ne i jedini, budući da postoje i drugi činioci zapaljenja zbog kojih alergiju nije jednostavno lečiti i izlečiti. Neki od njih šire krvne sudove, drugi aktiviraju nervne završetke izazivajući svrab, treći deluju na koštanu srž. Upotrebom antagonista leukotrijena smanjuje se potreba za lekovima iz grupe glikokortikosteroida, a time i njihova neželjena dejstva.</p>
<p>Odnedavno su u upotrebi i novi, još efikasniji antihistaminici. Međutim, za sada najefikasniji biološki lek deluje na IgE antitela, pokretače lanca alergijskih reakcija. Primenjuje se za lečenje najtežih oblika astme koji su zahtevali upotrebu visokih doza kortikosteroida, i koji ne reaguju na inhalacionu terapiju. Prvi rezultati su ohrabrujući. Posle ove terapije napadi kod bolesnika sa teškom astmom su prestali ili su se izuzetno proredili.</p>
<p><!-- treca slika za tekst --></p>
<p> 			<img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/44358/i/3/alergija3.jpg" border="0" />
</p>
<p>Antitela protiv teškog oblika astme</p>
<p>Za lečenje alergijskog rinitisa koriste se i novi lokalni glikokortikosteroidi koji će uskoro moći da se nabave i u našoj zemlji. Efikasniji su od dosadašnjihkoji se prskaju u nos, i deluju duže. Ovi lekovi istovremeno uklanjaju i zapaljenje sluzokože očiju.Osim ovih medikamenata primenjuju se i novi imunološki lekovi u obliku kapljica. Sigurniji su, bolesnici mogu da ih po preporuci lekara upotrebljavaju i kod kuće, a do sada su za ovaj lek morali periodično da dolaze u alergološku ambulantu. U pripremi su i novi preparati koji će omogućiti uzimanje manjih doza lekova protiv alergijskog rinitisa. Cilj ove imunoterapije je da naš imunološki sistem nauči da ne reaguje na alergene. Rastvor alergena u rastućim dozama postepeno se uzima preko usta. Prvo se 45 dana uzima svaki dan, zatim dva do tri puta nedeljno sve dok se ne smanji preosetljivost na polene, a time i simptomi i potreba za lekovima. Obično se primenjuje pre sezone cvetanja, da bi se organizam pripremio za susret sa različitim alergenima.</p>
<p>Preventiva se sastoji u izbegavanju alergena, i u nekim opštim merama. Aditivi, kojih ima oko 2.000, i konzervansi mogu da izazovu alergije i napade astme. Na našim proizvodima nisu pobrojani svi dodaci na koje preosetljive osobe mogu da reaguju. I kad je naglašeno da ne sadrže konzervanse mogu da imaju pojačivače arome i veštačke boje. Alergičnim osobama stručnjaci savetuju da izbegavaju industrijski proizvedene namirnice,a naročito one koji imaju bilo kakve dodatke.</p>
<p> 			Vera Bošković, Politika</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Maca%20u%20nosu%2C%20kost%20u%20grlu&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F20%2Fmaca-u-nosu-kost-u-grlu%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Maca u nosu, kost u grlu";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/maca-u-nosu-kost-u-grlu/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/maca-u-nosu-kost-u-grlu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Spomenici prirode usred Beograda</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/spomenici-prirode-usred-beograda/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/spomenici-prirode-usred-beograda/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 20 Jun 2008 15:08:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Eco &amp; Natura]]></category>

		<category><![CDATA[Beograd]]></category>

		<category><![CDATA[drveće]]></category>

		<category><![CDATA[priroda]]></category>

		<category><![CDATA[spomenici]]></category>

		<category><![CDATA[zelenilo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/spomenici-prirode-usred-beograda/</guid>
		<description><![CDATA[Stabla koja osim dugovečnosti, čvrstine i moći zadovoljavaju i niz drugih kriterijuma dobijaju privilegiju da budu zaštićena, vidno obeležena i da imaju svog staraoca. U našoj prestonici je to JKP „Zelenilo Beograd”

&#160;
Hrast lužnjak na Cvetnom trgu  (Snimio Dušan Milijić)
Odvajkada je narod pojedina stabla odabirao za sveto drvo - zapis. U deblo je urezivan krst [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Stabla koja osim dugovečnosti, čvrstine i moći zadovoljavaju i niz drugih kriterijuma dobijaju privilegiju da budu zaštićena, vidno obeležena i da imaju svog staraoca. U našoj prestonici je to JKP „Zelenilo Beograd”</p>
<p align="center"><img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/45013/i/1/hrast-luznjak.jpg" /></p>
<p align="center">&nbsp;</p>
<p align="center">Hrast lužnjak na Cvetnom trgu  (Snimio Dušan Milijić)<span id="more-62"></span></p>
<p>Odvajkada je narod pojedina stabla odabirao za sveto drvo - zapis. U deblo je urezivan krst koji nas je upozoravao da mu se valja obratiti molitvom i ponekad se nasloniti na njega ne bi li se „preuzeo” deo životne snage. Nepisano pravilo glasi: „Ne sme se seći, sa njega se ne otkidaju grane, niti se njegovi plodovi koriste.”</p>
<p>Pored zapisa koje narod sam bira, postoje i stabla - spomenici prirode. U našoj metropoli ih je 49, i o njima se staraju zaposleni u JKP „Zelenilo Beograd”.</p>
<p>Među najpoznatijima je platan kod Miloševog konaka, po nekima najlepši u Evropi. Ovaj „Bečlija” je u Topčiderskom parku zasađen 1881. godine.</p>
<p>Posebnu pažnju zaslužuje hrast lužnjak na Cvetnom trgu, koji na Vračaru raste već dva veka, kao jedini sačuvan od cele šume hrastova.</p>
<p>Stablo ginka u dvorištu letnjikovca kralja Petra Prvog Karađorđevića jedan je od najvećih i najvitalnijih predstavnika listopadne egzotične vrste drveta - tercijalnog relikta čija se starost procenjuje jednim stolećem.</p>
<p>Kedar u Tolstojevoj ulici, prema predanju, zasadio je 1880. godine Josif Pančić.</p>
<p>Dva stabla himalajskog borovca u Ulici Žanke Stokić posađena su 1929. godine pokraj doma porodice Milutina Milankovića.</p>
<p><!-- druga slika za tekst --></p>
<p> 			<img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/45013/i/2/lipa-andricev%20venac.jpg" border="0" /></p>
<p>Krimske lipe na Andrićevom vencu</p>
<p>U čemu je posebna vrednost ovih stabala, pitali smo Mirjanu Gucić, savetnika u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda.<em>- </em>To su, pre svega, reprezentativnost, starost, očuvanost, kulturno-istorijski značaj i pejzažna atraktivnost. Zaštićena stabla su uglavnom tipični predstavnici vrste, izrazite lepote, veličine i vitalnosti. Mogu biti autohtoni ili alohtoni, retki primerci egzotičnih vrsta ili relikata, rasprostranjeni na evropskom ili drugim kontinentima.</p>
<p>O stavljanju pod zaštitu prirodnih dobara (od 1991) odlučuje Skupština grada Beograda na osnovu predloga Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Predlog sadrži stručnu ocenu o ispunjenosti uslova u pogledu posebnih vrednosti i svojstava prirodnog dobra, ocenu stanja i kategoriju i predlog režima i mera zaštite.</p>
<p><!-- treca slika za tekst --></p>
<p> 			<img src="http://www.politika.co.yu:8080/uploads/rubrike/45013/i/3/tisa-saborna.jpg" border="0" /></p>
<p>Dve tise kod Saborne crkve</p>
<p>Na pitanje šta podrazumeva „starateljstvo“ o drvetu, naša sagovornica kaže:-Zabranjena je seča, lomljenje grana ili kidanje lišća sa ovih stabala, deponovanje bilo kakvog otpada ili parkiranje vozila ispod njihove krošnje, loženje vatre u neposrednoj blizini. Zvanična odluka dozvoljava sve biološketehničke mere njihove zaštite, ali samo pod uslovima koje utvrđuje Zavod.</p>
<p>To što su dugoveka, međutim, ne znače da su večna, otporna na bolest ili nečiju nemarnost, pa tako, za razliku od stabala - zapisa, ukoliko budu oštećena ili uništena, gube svojstvo zaštićenog dobra. Takav je bio slučaj sa himalajskim kedrom u Tolstojevoj ulici koji je izgubio svoj „status” zbog narušenog izgleda i još 15 ranije zaštićenih stabala.</p>
<p> 			Slavica Berić,Politika</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Spomenici%20prirode%20usred%20Beograda&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F20%2Fspomenici-prirode-usred-beograda%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Spomenici prirode usred Beograda";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/spomenici-prirode-usred-beograda/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/20/spomenici-prirode-usred-beograda/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Hlamidija - moderna i tiha prenosiva bolest</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/hlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/hlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jun 2008 09:07:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Zdravlje i Lepota]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[bolest]]></category>

		<category><![CDATA[Hlamidija]]></category>

		<category><![CDATA[prenosivo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/hlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest/</guid>
		<description><![CDATA[Zaraza hlamidijom trahomatis danas je, uz genitalne HPV infekcije, najčešća &#8220;moderna tiha&#8221; seksualno prenosiva bolest u svetu, o čemu svedoče testiranja na hlamidiju koje mladi obavljaju nakon letovanja i godišnjih odmora.
Procenjuje se da je kod nas hlamidijom zaraženo od sedam do 15 odsto seksualno aktivnih osoba, a posebno zabrinjava porast obolevanja mladih osoba.
Godišnje se u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://mtsmondo.com/slike/vesti/000/993/v99358p0.jpg" align="left" border="0" height="139" width="216" />Zaraza hlamidijom trahomatis danas je, uz genitalne HPV infekcije, najčešća &#8220;moderna tiha&#8221; seksualno prenosiva bolest u svetu, o čemu svedoče testiranja na hlamidiju koje mladi obavljaju nakon letovanja i godišnjih odmora.</p>
<p><strong>Procenjuje se da je kod nas hlamidijom zaraženo od sedam do 15 odsto seksualno aktivnih osoba</strong>, a posebno zabrinjava porast obolevanja mladih osoba.</p>
<p><span id="more-61"></span><strong>Godišnje se u svetu registruje oko sto miliona novih slučajeva</strong>, koje su 2003. godine rezultirale sa 600 hiljada upala jajovoda, od kojih je 120 hiljada završilo neplodnošću. Odgovorne za niz bolesti muškog i ženskog urogenitalnog trakta, ali i upala drugih organa, sićušne gram negativne bakterije iz porodice Hlamidijakee (Chlamydiaceae) dugo su pogrešno smatrane virusima.</p>
<p><strong>Do danas je otkriveno 18 stereotipova koji uzrokuju trahom, polne i neonatalne infekcije - upale mokraćne cevi, cerviksa, prostate, redje upale sluznice oka, rektuma, ždrela, upale pluća i uha kod novorodjenčadi</strong>.</p>
<p>Za vreme infekcije često dolazi do uspostavljanja posebne ravnoteže izmedju hlamidije i njenog &#8220;domaćina&#8221; i nastaju uporne infekcije koje daju simptome slične virusu.</p>
<p><strong>Nelečene infekcije mogu uzrokovati teške komplikacije</strong> - kod žena su to začepljenje jajovoda, vanmaterične trudnoće koje mogu biti opsane po život, upala male karlice, prekid trudnoće i prevremeni porodjaj, neplodnost, povećan rizik od nastanka karcinoma grlića materice, dok kod muškarca može doći do smanjenja plodnosti, reaktivnog autoimunog artritisa, povišenog rizika od raka prostate.</p>
<p>Važno je istaknuti da nakon prebolele i izlečene hlamidijske infekcije organizam ne stiče otpornost, odnosno svakog ko je lečen može iznova inficirati zaraženi partner. <strong>Seksualni odnos i prenos sa zaražene porodilje na novorodjenče dva su glavna načina prenošenja hlamidije</strong>.<br />
<!-- asdfd das dasa DA ADSaddsa dsa --></p>
<p>Najbitnija pravovremena dijagnoza</p>
<p><strong>Kod većine žena u početnom stadijumu infekcija se ne vidi</strong>, dok su kod manjeg dela inficiranih mogući simptomi medju kojima su neuobičajeno vaginalno krvarenje ili sekret, bolovi u trbuhu, bolovi pri polnom odnosu, povišena telesna temperatura, bolovi u predelu bešike i učestalo mokrenje.</p>
<p><strong>Kod većine muškaraca simptomi najčešće izostaju</strong>, a sumnju na infekciju pobudjuju pečenje i nelagoda pri mokrenju, iscedak iz uretre, bol, otok i nelagoda u testisima sa ili bez povišene telesne temperature.</p>
<p>Kod mladjih seksualno aktivnih muškaraca, do 50. godine života, poslednjih godina se sve češće kao uzrok akutnih i hroničnih prostatitisa susreće upravo hlamidijska infekcija.</p>
<p>Kod manjeg dela obolelih, posebno muškaraca, bolest se od zarazne može pretočiti u autoimunu bolest koja zahvata zglobove, kožu i oči, pri čemu period inkubacije varira i u proseku traje od 10 do 14 dana.</p>
<p>Stručnjaci ukazuju da najnovije studije potvrdjuju sumnju da <strong>hlamidijska infekcija grlića materice povećava rizik od nastanka invazivnog karcinoma cerviksa</strong>, posebno kod žena koje imaju dvostruku infekciju cerviksa - hlamidijsku i HPV infekciju tipovima visokog rizika i kod žena koje puše.</p>
<p>Prema rečima ginekologa, zato je pravovremena i precizna dijagnoza u slučaju hlamidijske infekcije izuzetno značajna.</p>
<p>Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, evropskih i svetskih stručnih udruženja za polno prenosive infekcije i američkog Centra za kontrolu bolesti, <strong>potrebno je testirati sve seksualno aktivne adolescente, kao i one koji nemaju simptome</strong>.</p>
<p>Jednom godišnje sve seksualno aktivne žene izmedju 20 i 25 godina, kao i žene starije od 25 godina u slučaju promene partnera, ako su inače promiskuitetnog ponašanja i ne koriste kondom, trebale bi preventivno da se testiraju.</p>
<p>Testiranje se takodje savetuje svim ženama koje imaju upalu cerviksa, trudnicama na prvom pregledu u trudnoći i muškarcima kod kojih postoji sumnja na genitalnu infekciju hlamidijom.</p>
<p>Hlamidije su osetljive na antibiotik, tako da je <strong>lečenje vrlo uspešno, pod uslovom da se leče oba partnera</strong>.</p>
<p>(Mondo, Tanjug)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Hlamidija%20-%20moderna%20i%20tiha%20prenosiva%20bolest&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F11%2Fhlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Hlamidija - moderna i tiha prenosiva bolest";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/hlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/hlamidija-moderna-i-tiha-prenosiva-bolest/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Ne pred njom</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/ne-pred-njom/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/ne-pred-njom/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jun 2008 09:05:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[Stil]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[osvajanje]]></category>

		<category><![CDATA[veza]]></category>

		<category><![CDATA[zrelost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/ne-pred-njom/</guid>
		<description><![CDATA[Postoje neke stvari koje muškarac ne bi trebalo da učini pred ženskom osobom, naročito ne ako se trudi da je osvoji i da se predstavi kao zrela osoba, a ne kao neko ko je još uvek klinac. Pokazivanje nehigijenskih navika i puštanje gasova su očigledni primeri, šta još?
Čišćenje i poliranje srednjoškolskih trofeja - zapravo, nije [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://zivot.krstarica.com/uploads/pics/9neprednjom.jpg" align="right" border="0" height="180" hspace="5" vspace="0" width="180" />Postoje neke stvari koje muškarac ne bi trebalo da učini pred ženskom osobom, naročito ne ako se trudi da je osvoji i da se predstavi kao zrela osoba, a ne kao neko ko je još uvek klinac. Pokazivanje nehigijenskih navika i puštanje gasova su očigledni primeri, šta još?</p>
<p>Čišćenje i poliranje srednjoškolskih trofeja - zapravo, nije dobra ideja ni da ih čuvate na previše upadljivom mestu, inače će ispasti da nikakav uspeh posle srednje škole niste imali. Ti trofeji bi ionako bolje izgledali kod vaših roditelja. Kad smo kod roditelja: nemojte o svojoj majci govoriti kao o najboljem prijatelju, niti kao o osobi koja vam je, i uvek će biti, najvažnija u životu. Naravno da majka treba da vam bude bitna, jedna je majka, ali bi vaša potencijalna draga, ako kažete da vam je mama glavna, mogla da se okrene, ode i potraži nekoga kome će glavna biti ona.<span id="more-60"></span></p>
<p>Ne bi trebalo pred svojom dragom pažljivije zagledati bilo koju drugu žensku osobu, naročito ne one ženske osobe koje ćete povremeno ili i češće sretati, kao što su prijateljica, koleginica ili bebisiterka vaše partnerke. Još jedna loša ideja je kritika na račun cipela ili frizure vaše drage dok ste još na početku veze (a i kasnije je dobro biti veoma oprezan i pažljiv s kritikama te vrste).</p>
<p>Što se novca tiče, zaista nije neophodno biti bogataš, ali ipak treba biti kavaljer - što znači da draga ne treba da vidi da niste poneli &#8220;ni dinara&#8221; (ako ste klinci koji šetaju po parku, u redu je da nemate novac kod sebe, ali odrastao muškarac &#8220;bez kinte&#8221;?), ili da dajete premalu ili nikakvu napojnicu. Igranje na konzolama (naročito ako je u pitanju Nintendo Wii) preporučljivo je samo ako je i vaša draga fan - onda se oboje možete super zabaviti i zaključiti da ste se našli kao srodne duše.</p>
<p>Kad pominjemo igračke, poigravanje penisom ili bilo kakvo nameštanje penisa pred vašom dragom nije preporučljivo. Volite sportove? To je u redu, ali divljačko navijanje i, naročito, izvikivanje prostakluka prilikom toga trebalo bi izbegavati ako je ona prisutna. A izraze &#8220;kučka&#8221; ili neke još nepristojnije bilo bi najbolje ne koristiti uopšte, ili ih bar ne koristiti prilikom opisivanja bilo koje ženske osobe. Ma koliko se razbesneli na nekog (idiota za volanom susednog automobila, komšiju, komšijinog psa&#8230;), bez vikanja i psovki - pametnoj ženi će biti jasno da biste se na sličan način jednog dana ophodili i prema njoj, pa bi se potrudila da se skloni od vas, permanentno. U nekom trenutku u prošlosti uspelo vam je da osvojite fenomenalnu ribu? Super - ali to je nešto čime ćete se hvaliti pred ortacima, ne pred ženom koju pokušavate da osvojite.</p>
<p>Sve su ovo pravila koja odrastao, zreo muškarac zna - ovaj tekst je samo podsetnik.</p>
<p>Ivana Milaković, Krstarica.com</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Ne%20pred%20njom&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F06%2F11%2Fne-pred-njom%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Ne pred njom";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/ne-pred-njom/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/06/11/ne-pred-njom/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Svucite je pričom</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/svucite-je-pricom/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/svucite-je-pricom/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 May 2008 21:18:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[komunikacija]]></category>

		<category><![CDATA[odnos]]></category>

		<category><![CDATA[razgovor]]></category>

		<category><![CDATA[veza]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/svucite-je-pricom/</guid>
		<description><![CDATA[Do ženinog kreveta stiže se kroz njene uši. To je zato što je za većinu žena razgovor o vezi jednako zanimljiv koliko i sama veza. To počinje još u obdaništu (“Hoćeš li da mi budeš dečko?”) i nastavlja se u adolescenciji (“Da li ti se on sviđa, ili ti se stvarno sviđa?”), pa i u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/980/v98094p0.jpg" align="left" border="0" height="124" width="192" />Do ženinog kreveta stiže se kroz njene uši. To je zato što je <strong>za većinu žena razgovor o vezi jednako zanimljiv koliko i sama veza</strong>. To počinje još u obdaništu (“Hoćeš li da mi budeš dečko?”) i nastavlja se u adolescenciji (“Da li ti se on sviđa, ili ti se stvarno sviđa?”), pa i u zrelosti (“Zovi me posle sastanka, da proanaliziramo.”)</p>
<p>Da biste imali celovit, bogat i jasan odnos sa vašom devojkom, <strong>morate učestvovati u takvim pričama. Medjutim, to nije uvek lako</strong>.<span id="more-59"></span>“Ona radi nešto što je radila celoga života, i u tome se oseća dobro. On to nije često radio, ne uživa naročito u tome, i oseća da to nije njegov teren”, kaže doktor Debora Tanen, čija knjiga &#8220;Ti jednostavno ne razumeš“, rasvetljava misterije muško-ženske komunikacije.</p>
<p>Zato dajte sve od sebe - postavljajte dobra pitanja, dajte pametne odgovore i pokušajte da je zasmejete. Onima kojima baš ne ide, časopis &#8220;<a href="http://www.menshealth.rs//">Mens Health</a>“ je dao vodič za <strong>šest najopasnijih tema</strong> u vezi.      <!-- asdfd das dasa DA ADSaddsa dsa --><img src="http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/980/v98094p1.jpg" border="0" height="220" width="340" /></p>
<p><strong>1. Razgovor o seksualno prenosivim bolestima</strong></p>
<p>Kada vas ona pita <strong>sa koliko ste žena spavali</strong>, ne glumite Kazanovu - ona zapravo ne želi da zna tačan broj, već je interesuje da li ste se testirali na seksualno prenosive bolesti. Ako se već niste izlanuli i rekli istinu (što će vam ona kad-tad prebaciti), recite sledeće - nisam od onih koji broje, ali ako brineš zbog polnih bolesti, testirao sam se prošlog meseca. Možete reći i - ako ti je to važno, otići ću kod lekara sledeće nedelje. Potom to i učinite. Što ste predostrožniji, to će se ona osećati komotnije i seks će biti bolji. Jedini način da uživate u seksu jeste da ovaj razgovor skinete s dnevnog reda.</p>
<p><strong>2. Razgovor o kontracepciji</strong></p>
<p>Kada vas ona pita <strong>da li ste poneli kondom</strong>, nemojte odgovoriti pitanjem - zašto ti ne piješ pilule. Umesto toga pitajte je da li ona više voli sa kondomom, a zatim iskoristite započetu temu i nastavie razgovorom o tome ko šta voli. Takodje, nemojte je ubedjivati da je lepše &#8220;bez“ - ona to zna, možda i bolje nego vi, ali je oprezna. Zato, koristite različite vrste kondoma sve dok ona ne odluči jeste li vredni uzimanja pilula.</p>
<p><strong>3. Razgovor o budućnosti</strong></p>
<p>Kada vas ona pita - <strong>kuda ide ova veza</strong>, nemojte odmah da se uplašite i pomislite da ona želi da je zaprosite. Nju samo interesuje da li je vidite u svojoj kratkoročnoj ili dugoročnoj budućnosti. Zato razmislite kuda zaista ide vaša veza i stavite karte na sto. Ne brinite zbog toga što nemate sve odgovore. Ona samo želi da porazmislite o pitanjima. Jedini izuzetak: ako ne želite više da budete s njom u vezi, recite joj to. Spremna je na najgore, pa će prilično dobro primiti tu vest.</p>
<p><strong>4. Razgovor o želji za seksom</strong></p>
<p>Kada vam ona predloži da jedno veče preskočite seks, nemojte je odmah pomisliti da ste joj dosadili. Ona bi samo da se uveri da seks nije jedina bitna stavka vašeg odnosa. Zato joj dopustite da zaspi u vašem naručju, a podsta­knite je na seks ujutru.</p>
<p><strong>5. Razgovor o novcu</strong></p>
<p>Nemojte je odmah kritikivati <strong>kada vam pokaže svoje nove cipele</strong>. Recite - divno ti stoje, a zatim je obazrivo podsetite na putovanje za koje štedite novac. Ono što izaziva svađu je nedovoljno jasno definisanje finansij­skih ciljeva. Ako se još niste dogovorili oko toga zašto štedite, shvatite to kao znak da treba da počnete. Pretresite svoj budžet na početku svakog meseca. Pored dugoročnih ciljeva, treba priuštiti sebi i poneku kupovinu iz zadovoljstva.</p>
<p><strong>6. Razgovor o “prostoru”</strong></p>
<p>Kada žena kaže da joj treba malo više prostora to ne znači da vas odbacuje. Ona samo <strong>želi da nekoliko dana posveti sebi. Ili vas testira</strong>, da vidi koliko vam je stalo do veze. Ako zbrišete, pali ste na testu. Dozvolite joj da sama predloži kada ćete se sledeći put videti i videćete - javiće vam se u roku od nedelju dana. Za to vreme, stavite na papir sva svoja razmišljanja o toj vezi – dobra i loša, kao i šta želite u budućnosti. Zapisivanje će vam omogućiti da sredite misli i da njoj saopštite kako se zaista osećate.</p>
<p>(MONDO)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Svucite%20je%20pri%C4%8Dom&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F05%2F26%2Fsvucite-je-pricom%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Svucite je pričom";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/svucite-je-pricom/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/svucite-je-pricom/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Note menjaju ukus vina</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/note-menjaju-ukus-vina/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/note-menjaju-ukus-vina/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 May 2008 21:15:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Gastro]]></category>

		<category><![CDATA[muzika]]></category>

		<category><![CDATA[ukus]]></category>

		<category><![CDATA[vino]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/note-menjaju-ukus-vina/</guid>
		<description><![CDATA[Slušanje određene muzike može da utiče na ukus vina koje pijemo, tvrde autori studije posvećene ovom pitanju na kojoj je sarađivao čileanski proizvođač vina Aurelio Montes, koji za kaberne sovinjon preporučuje isključivo muziku legende roka Džimija Hendriksa.Profesor Adrijan Nort sa Univerziteta u Edinburgu objašnjava da je studija rezultat istraživanja, koje pokazuje da slušanje određenog  [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/974/v97412p0.jpg" align="right" border="0" height="115" width="178" /><strong>Slušanje određene muzike može da utiče na ukus vina koje pijemo</strong>, tvrde autori studije posvećene ovom pitanju na kojoj je sarađivao <strong>čileanski proizvođač vina Aurelio Montes</strong>, koji <strong>za kaberne sovinjon preporučuje isključivo muziku legende roka Džimija Hendriksa</strong>.<span id="more-58"></span>Profesor Adrijan Nort sa Univerziteta u Edinburgu objašnjava da je studija rezultat istraživanja, koje pokazuje da <strong>slušanje određenog  muzičkog komada uz degustiranje kaberne sovinjona pojačava njegov ukus za 60 odsto</strong>, tako da postaje bogatiji i snažniji.</p>
<p>Istraživanje koje je sprovelo Odeljenje za primenjenu psihologiju Univeziteta Škotske, zasniva se na teoriji prema kojoj muzika stimuliše određene zone mozga. Zapravo, kada pijemo vino uz muziku, te zone postaju mnogo aktivnije i utiču na percepciju ukusa vina.<!-- asdfd das dasa DA ADSaddsa dsa --><img src="http://www.mtsmondo.com/slike/vesti/000/974/v97412p1.jpg" border="0" height="220" width="340" /><br />
Blondie uz šardone, Bob Dilan uz kaberne</p>
<p>U izradi ove zanimljive studije sarađivao je <strong>Čileanac Aurelio Montes, koji muziku koristi u procesu spravljanja vina</strong>. Montes je ubeđen da <strong>zvuci manastirske, duhovne, muzike koji se šire prostorijom gde se vrši fermentacija vina poboljšavaju kvalitet proizvoda</strong>.</p>
<p>Očigledno ljubitelj grupe Blondie, Otisa Redinga i Džimija Hendriksa, čileanski enolog tvrdi da neke njihove pesme imaju specijalno dejstvo na ukus pojedinih sorti vina.</p>
<p>Tako, <strong>Montes preporučuje ritmičnu, poletnu pesmu &#8220;Atomik&#8221; u disko maniru grupe Blondie uz šardone</strong>, vino bogatih nijansi i bukea, koje u takvom spoju poprima veličanstven ukus.</p>
<p>Međutim, vino <strong>merlo</strong>, koje spada u sortu burgundac, <strong>pruža maksimum svojim obožavaocima upravo uz čuvenu soul pesmu &#8220;Sedeći na doku&#8221;, najveći hit Otisa Redinga</strong>, koji svojim baršunastim i moćnim glasom, uz šum vode i talasa, naglašava karakterističnu crtu te vrhunske sorte crnog vina.</p>
<p>Montes posebno insistira na specijalnom, <strong>čileanskom kaberne sovinjonu iz 2006. godine koji najviše paše uz &#8220;Kulu stražara&#8221;, pesme Boba Dilana u izvođenju Džimija Hendriksa</strong>, gde ta poema dobija gotovo božanski zvuk uz jecajući zvuk dominirajuće gitare.</p>
<p>(Mondo, Tanjug)</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Note%20menjaju%20ukus%20vina&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F05%2F26%2Fnote-menjaju-ukus-vina%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Note menjaju ukus vina";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/note-menjaju-ukus-vina/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/note-menjaju-ukus-vina/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Deset pravila za prvi sastanak</title>
		<link>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/deset-pravila-za-prvi-sastanak/</link>
		<comments>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/deset-pravila-za-prvi-sastanak/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 May 2008 21:09:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Reformator</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Ljubav i Sex]]></category>

		<category><![CDATA[Muškarci]]></category>

		<category><![CDATA[Psihologija]]></category>

		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<category><![CDATA[izlasci]]></category>

		<category><![CDATA[planovi]]></category>

		<category><![CDATA[ponašanje]]></category>

		<category><![CDATA[pravila]]></category>

		<category><![CDATA[romantika]]></category>

		<category><![CDATA[sastanak]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/deset-pravila-za-prvi-sastanak/</guid>
		<description><![CDATA[Evo deset pravila za muškarce kako da se ponašaju na prvom sastanku.
1. Prvi sastanak trebalo bi da bude lagan, zabavan i romantičan. Pravi prvi sastanak je kada oboje odlučite da želite da izađete zbog nečeg više od običnog pića na brzinu. Ženska definicija prvog sastanka je ova: dođete po nju s ugovorenim rezervacijama u restoranu. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Evo deset pravila za muškarce kako da se ponašaju na prvom sastanku.</p>
<p>1. Prvi sastanak trebalo bi da bude lagan, zabavan i romantičan. Pravi prvi sastanak je kada oboje odlučite da želite da izađete zbog nečeg više od običnog pića na brzinu. Ženska definicija prvog sastanka je ova: dođete po nju s ugovorenim rezervacijama u restoranu. Bilo koje odstupanje od te formule obično je loše i većina žena ne smatra to dobrim sastankom.<span id="more-57"></span></p>
<p>2. Iščekivanje. Obziran i pametan muškarac pravi planove unapred. On zna šta žena želi. Napravite romantičnu tenziju tako što ćete joj dati nekoliko dana da se raduje viđenju s vama. Iščekivanje je i tajni dodatak zavođenju.</p>
<p>3. Dela govore glasnije od reči. Ne morate potrošiti veliku količinu novca, ali ako vam se ona sviđa, zašto da joj ne učinite po volji? Ukoliko se vaši planovi tiču i nje, recite joj to.</p>
<p>4. Potvrdite dogovore. Ako ste neodređeni o svojim planovima, to će kod većine žena samo prouzrokovati bespotrebnu anksioznost. Kad bi muškarci imali bilo koju ideju o pripremama za sastanak kroz koje žene prolaze, bili bi spremniji. Ako je kasno pozovete da potvrdite, biće iznervirana i nervozna, iako to neće i pokazati.</p>
<p>5. Ptičica stiže na njena vrata u tačno određeno vreme. Loše je da muškarac ostavi ženu da čeka, naročito na prvom sastanku. I ovo dovodi žene u stanje nervoze. Kada muškarac kasni, većina žena će jednostavno menjati odeću dok se ne oglasi zvono na vratima i onda će kriviti vas jer je trebalo da dođete na vreme i sprečite takvu krizu. Ako kasnite više od deset minuta, obavestite je što pre možete. Većina žena će ceniti ako dobije još malo vremena za pripremu pre nego što pozvonite.</p>
<p>6. Signalizirajte svoju atrakciju. Muškarci zarađuju žensku naklonost stalnom brigom i dobrim namerama. Na prvom sastanku žena će tražiti male dokaze koji signaliziraju vašu želju. Zato joj dajte neki kompliment.</p>
<p>7. Žene vole muškarce koji imaju plan; vole muškarce koji brinu o njima. Uvek je dobar znak kada muškarac napravi rezervaciju u restoranu, jer je to dokaz da ne vrdate. Kada preuzmete kontrolu, to je znak da ona može da se opusti i uživa.</p>
<p>8. Platite račun. Ako se pitate ko treba da plati račun, imajte na umu da žena troši gomilu novca za pripreme za sastanak. To je velika investicija za nju. Zato platite račun, jer je to najmanje što možete da uradite.</p>
<p>9. Budite učtivi. Ako je sastanak bio loš, nemojte da kažete: &#8220;Pozvaću te&#8221;. Zahvalite joj se što je izašla s vama i recite da je bilo divno upoznati je. Nemojte ništa obećavati. To će biti dovoljan signal.</p>
<p>10. Zapečatite ugovor. Ukoliko vam se veoma svidi, otpratite je do kuće, pogledajte je u oči i recite da ste se prelepo proveli, a onda je poljubite za laku noć. Ako okrene obraz, nemojte očajavati. Možda još nije spremna za pravi poljubac. Recite joj da želite da je vidite ponovo i odmah ugovorite novi sastanak.</p>
<p>Sanja Cvetanović, Krstarica.com</p>
<p class="addtoany_share_save">
    <a name="a2a_dd" onmouseover="a2a_show_dropdown(this)" onmouseout="a2a_onMouseOut_delay()" href="http://www.addtoany.com/bookmark?sitename=Livin%27%20Ocili&amp;siteurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F&amp;linkname=Deset%20pravila%20za%20prvi%20sastanak&amp;linkurl=http%3A%2F%2Focili.com%2Fprojects%2Flivin%2F2008%2F05%2F26%2Fdeset-pravila-za-prvi-sastanak%2F"><img src="http://ocili.com/projects/livin/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_120_16.gif" width="120" height="16" border="0" alt="Share/Save/Bookmark"/></a>
    <script type="text/javascript">a2a_linkname="Deset pravila za prvi sastanak";a2a_linkurl="http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/deset-pravila-za-prvi-sastanak/";</script>
    <script type="text/javascript" src="http://www.addtoany.com/js.dropdown.js?type=page"></script>

	</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://ocili.com/projects/livin/2008/05/26/deset-pravila-za-prvi-sastanak/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>
